KOGA ĆEMO IZABRATI DA NAM POKAŽE PRAVI PUT NAKON ULASKA…

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Vijesti 1

Vijesti 2

EU

Parlamentarni izbori nama se možda čine daleko, ali stranke su već započele „tihu“ predizbornu kampanju, a na nama je odluka. Počnimo razmišljati! Neporeciva činjenica je da nam se parlamentarni izbori približavaju vrlo polako, ali sigurno, a još sigurnije je da ljudi koji žele zasjesti na visoke pozicije u Vladi odavno kalkuliraju kako „ubrati“ još koji dodatni glas.

Odluka je na nama – biračima, i upravo sada je pravo vrijeme za razmišljanje o mogućim prognozama, ne samo pobjede na izborima, nego i o posljedicama te pobjede. Velik poticaj za promišljanje o tome kome dati svoj glas je, s jedne strane, kriza u kojoj se Hrvatska nalazi, a s druge strane, činjenica da Hrvatskoj nedostaje vrlo malo da postane članica Europske Unije. Kada uđemo u EU, cilj će biti ostvaren. I onda se otvara novo, još važnije pitanje – „Što sad?“ - pitanje opstanka i podizanja kvalitete života hrvatskog naroda nakon ulaska u EU. Kome ćemo povjeriti svoju budućnost da nas izvuče iz financijske krize i koga želimo da čelu hrvatske kolone koja juriša prema vratima EU? Odluka o tome kome dati svoj glas nije nimalo laka, ali ako sagledamo cijelu povijest na hrvatskoj stranačkoj sceni, odluka će lakše doći. Počet ćemo sa 2000. godinom. Počinjemo od novog milenija jer situacija prije toga je svima jako dobro poznata.

Od proglašenja neovisnosti Hrvatske pa do ulaska u novo tisućljeće, na političkoj sceni apsolutno dominira HDZ. 2000. godina donosi prekretnicu. HDZ-ova moć opasno slabi, a kada je na najnižoj točci ikad u povijesti, na čelo stranke dolazi Ivo Sanader. Od tih dana počinje neprestana borba HDZ-a i SDP-a, koja se prije nekoliko godina doista zahuktala. Na izborima 2003. godine HDZ osvaja vlast, a SDP još uvijek nije dovoljno blizu da bi „utjerao strah u kosti“ HDZ-ovcima. Možemo slobodno reći da, iako je dobio dostojnog protivnika u SDP-u, HDZ je i dalje dominantna figura u Hrvatskoj. Čak i nakon događaja koji je dosta poljuljao HDZ-ovo vladanje, a to je izručenje generala Gotovine u prosincu 2005. godine, oni ostaju na vrlo visokom postotku biračke podrške. Ovo je pokazatelj izrazito stabilnog stranačkog sustava u Hrvatskoj te velik stupanj lojalnosti birača. Napokon dolazi 2007. godina koja nam donosi malo živosti i adrenalina na političkoj pozornici. U ovoj godini događa se mnoštvo promjena koje utječu na izgled stranaka i na njihovu reputaciju. Sve do 2007. godine pratimo svojevrsnu stagnaciju dvije glavne stranke sa vrlo malo oscilacija gore ili dolje. Međutim, umire Ivica Račan i na čelo SDP-a dolazi Zoran Milanović te počinje prava politička borba koja traje sve do danas. Od tih dana, SDP postaje ravnopravan protivnik HDZ-u. Ovo je jedina godina kada su izbori dobiveni na temelju odlično vođene političke kampanje i kada su o pobjedniku odlučivale sitne brojke. Da podsjetimo, te godine SDP konstantno drži prednost, ali na izborima HDZ uspijeva pobijediti za samo 1%! A kakva je situacija danas? Gotovo jednaka – do ožujka ove godine SDP je bio u laganoj prednosti, a sada su SDP i HDZ potpuno izjednačeni. Sigurno ste primijetili da se u cijelom članku ne spominje niti jedna druga stranka osim ove dvije najjače. Da, upravo se to događa u Hrvatskoj – jača dvostranačje i daljnji je postupak jasan. Ili će „male stranke“ stupati u koalicije sa „velikima“ ili će se pokušati boriti dok ih „veliki“ ne progutaju, slikovito rečeno. Promotrimo prognoze za koaliranje. „Male“ stranke koje još egzistiraju na našoj političkoj sceni su HNS, IDS, HSS, HSLS. Kao što je rečeno, predviđanja su da će se stvoriti dva bloka:  jedan će biti SDP-HNS-IDS,  a drugi HDZ-HSS-HSLS. Prema istraživanjima agencije Puls, SDP-ova koalicija trenutno ima 42,7% podrške, a HDZ-ova 35,0%. Opozicija u ovom trenutku jača iz razloga što je HNS sam puno snažniji od HSS i HSLS zajedno. Osim koaliranja, svaka stranka smišlja svoju predizbornu kampanju. Gospodin Bagić iz agencije Puls smatra da bi se HDZ mogao poslužiti svojim dosadašnjim uspjesima – kriza je i njihov vođa Sanader ih je napustio u najgorem trenutku, a ipak su puno toga napravili. Ne treba ni zaboraviti da je vladajući HDZ najteže reforme, kao što su ukidanje velikog broj općina ili ukidanje subvencija poljoprivrednicima, ostavio za kasnije. Možda će te poteze ostaviti SDP-u, ako on osvoji vlast, a onda HDZ pokušati osvojiti slijedeće izbore kao svojevrsni mesija. U biračkom tijelu ima još 7% neodlučnih. Hoće li stranke odnosno koalicije „igrati“ na njih kako bi podigle svoj rejting i osvojile izbore? Ima li u tih 7% mjesta za nova lica u hrvatskoj politici? Odgovore na ova pitanja ćemo morati pričekati, ali sigurno je jedno. Birači moraju pažljivo pratiti što se događa na političkoj sceni te pomno razmisliti kome dati svoj glas. Jer – dajući nekome svoj glas, dajemo mu na povjerenje svoj životni standard.